Egejska I Jonska Grupa Ostrva

Ostrvo Santorini - Grčka - Pogled na obalu ostrva

Grčka Ostrva – Opšte Informacije i Kako su Podeljena?

Glavna morfološka odlika Grčke su njena ostrva.  Na njenoj teritoriji je 6.000 ostrva i ostrvaca raštrkanih u Egejskom i Jonskom moru, od kojih je naseljeno samo 227 ostrva. Ovo je zaista jedinstven fenomen za evropski kontinent. Grčki arhipelag zauzima 7.500 km od ukupno 16.000 km obale zemlje, pružajući veoma raznovrstan krajolik: plaže koje se protežu na mnogo kilometara, zaštićene uvale, peščane plaže sa peščanim dinama, šljunkovite plaže,  pećine i vulkanske plaže.

Mnoge od ovih grčkih plaža su nagrađene plavom zastavom u okviru programa Plava zastava Evrope. Na njima je moguće plivanje, ronjenje, skijanje na vodi, jedrenje i surfovanje. Neke od najstarijih evropskih civilizacija razvile su se na grčkim ostrvima tako da ostrva imaju jedinstvena arheološka nalazišta, prepoznatljivu arhitektonsku baštinu i fascinantnu lokalnu tradiciju viševekovne  i raznovrsne civilizacije. Idealna klima, sigurne vode i male udaljenosti između luka i obala, učinile su grčka ostrva izuzetno popularnim među grčkim i stranim posetiocima.

Sadržaj Turističkog Vodiča za Egejsku i Jonsku Grupu Ostrva

Egejsku Grupu Ostrva Čine 7 Grupa Ostrva

Egejska grupa ostrva podeljena je geografski od severa ka jugu na:

  • Severoistočna Egejska ostrva
  • Egejska Grupa Ostrva Sporadi
  • Egejska Grupa Evia
  • Argosaronska Grupa Ostrva
  • Egejska Grupa Ostrva Kiklandi
  • Egejska Grupa Ostrva Dodekanezi
  • Krit

Severoistočna Egejska Ostrva

Severoistočna Egejska Ostrva

Severoistočna Egejska ostrva Agios Efstratios, Tasos, Ikaria, Lezbos, Limnos, Inouses, Samos, Samotraki, Hios, Psara.

Egejska Grupa Ostrva Sporadi

Grupa Ostrva Sporadi
Grupa Ostrva Sporadi

Sporadi: Alonissos, Skiathos, Skopelos, Skiros

Egejska Grupa Evia

Grupa Ostrva Evia Grčka
Grupa Ostrva Evia Grčka

Evia: Prefektura Evia (koja uključuje i ostrvo Skiros), nalazi se pored prefekture Viotia na istoku i na jugu dodiruje Egejsko more, na severu i severozapadu do Pagasitika i Malajskog zaliva, dok je na zapadu i jugozapadno sa sjevernim i južnim zaljevom Evian.

Argosaronska Grupa Ostrva

Argo Saronska Ostrva
Argo Saronska Ostrva

Argosaronska ostrva:  Angistri, Egena, Metana, Poros, Salamina, Spetses, Hidra.

Egejska Grupa Ostrva Kiklandi

Kikladi Grčka
Kikladi Grčka

Kikladi, grupa od 56 ostrva, od kojih su najvažniji Amorgos, Anafi, Andros, Antiparos, Delos, Ios, Kea, Kimolos, Kitnos, Milos, Mikonos, Naksos, Paros, Santorini, Serifos, Sikinos, Sifnos, Siros, Tinos, Siknos , kao i Mali Kikladi koji čine Donousa, Irakleia, Koufonisia i Schinousa.

Egejska Grupa Ostrva Dodekanezi

Dodekanezi: Astipalaia, Kalimnos, Karpatos, Kasos, Kastelorizo, Kos, Lipsi, Leros, Nisiros, Patmos, Rodos, Simi, Tilos, Halki.

Dodekanezi Grčka
Dodekanezi Grčka

Rodos je glavni grad Dodekanezija, ovo ostrvo je poznato i kao ostrvo Vitezova, a pogodno je i za porodicu i za one koji traže provod.

Krit

Krit je podeljen na četiri prefekture. Od zapada prema istoku: Hanija, Retimno, Heraklion i Lasiti. Krit je najveće ostrvo u Grčkoj i peto po veličini u Sredozemnom moru. Ovde možete da se divite ostacima najrazvijenijih  civilizacija, istražite veličanstvene plaže, impresivne planine, plodne doline i strme klisure. Na kraju krajeva ovim ćete i vi postati deo bogate gastronomske kulture ostrva.

Ostrvo Krit iz Vazduha
Ostrvo Krit iz Vazduha

Krit je, univerzum sam za sebe. Prepun lepota i blaga za koje će vam jedan život neće biti dovoljan.

Krit – Hanija

U regionu Hanije, na zapadnoj strani ostrva, dominiraju impresivne bele planine (na grčkom: Lefka Ori) i njen čuveni nacionalni park. Hanija pruža turističke usluge i aktivnosti svih vrsta i zadovoljava i najizbirljivije. Grad Hanija nepromenjen je još  od vremena venecijanske vladavine. Šetajući ulicama u lavirintu starog grada uz prelepe venecijanske vile, fontane i crkve otkrićete dobro očuvane istorijske spomenike. Lutajući po ulicama Hanije i obilazeći muzeje divićete se različitim arhitektonskim stilovima na istorijskom putu  grada.

Promenada na Haniji, Krit
Hanija, Krit

Hanija je raj za ljubitelje hrane i vina. Ovde možete probati čuvenu kritsku kuhinju uz čašu izvrsnog kritskog vina. Ne propustite priliku da posetite brojne vinarije, gde ćete upoznati autohtone sorte grožđa, posebnu lokalnu gastronomiju i  izuzetnu kritsku gostoljubivost.

Krit – Retimno

Retimno, Krit
Retimno, Krit

Retimno je najmanji okrug  Krita koji se nalazi između Belih planina i  Psiloritisa (koja se takođe naziva „Idi“). Sinonim je za predivne planine, predivne plaže, kritske melodije lira, legendarne pećine, istorijske manastire i spomenike, tradicionalna planinska sela i luksuzna odmarališta. Osetite biće neverovatnog Krita u ovoj planinskoj, udaljenoj i samodovoljnoj regiji ostrva Krita.

Krit – Iraklion

Iraklion Krit - Grčka
Iraklion Krit – Grčka

Najveće i najgušće naseljeno područje na ostrvu Krit je Heraklion (izgovara se Iraklion). Slikano slikovito između dva impozantna planinska lanca – Idi (Psiloritis) na zapadu i Dikti (planine Lasithiotika) na istoku – Heraklion se može pohvaliti izuzetnim arheološkim blagom, značajnim primorskim naseljima, nizom slikovitih sela, ogromnim dolinama sa maslinjacima i vinogradima. U ovom delu je  najbolje organizovana turistička infrastruktura na Kritu. Jedinstvena kombinacija urbanog pejzaža i prirodnog bogatstva čini područje Herakliona privlačnim destinacijom tokom cele godine.

Krit – Lasiti

Dobrodošli u najistočniju i najmanje planinsku regiju Krita. Ovde stanovnici  živi u četiri centra: Agios Nikolaos, Ierapetra, Sitia i Neapoli.

Lasiti - Krit - Grčka
Lasiti – Krit – Grčka

Ovaj deo fascinantnim čine mistična  šuma palmi Vaia, zaliv Mirabelo, vetrenjače na visoravni Lasiti (najveća na Kritu), plaže prekrivene kristalnom vodom, prelepi gradovi i luksuzna hotelska odmarališta. Zbog svog geografskog položaja između Afrike, Evrope i Male Azije i zbog blage klime, Krit je postao centar kulture još u neolitsko doba. Prva praistorijska naselja pojavila su se na Kritu oko 6.000 godina pre Hrista, dok su 2.600 p.n.e.  na Krit stigli doseljenici koji su znali da izrađuju bronzu. Tada je započeo slavni tok Minojske civilizacije, koja je dostigla svoj vrhunac oko 1950. godine p.n.e podizanjem impozantnih palata u Knososu, Faistosu i Maliji.

Jonska Grupa Ostrva

Umerena klima, duboke i hladne morske vode, planine, bujna vegetacija, kulturno nasleđe i vedrina stanovnika, čine Jonska ostrva idealnim mestom za odmor  i opuštanje. Dokazano, osobine Jonskih ostrva savršeno se kombinuju sa besprekornom turističkom infrastrukturom, odličnim hotelskim smeštajem, restoranima, ronilačkim centrima, sportovima na moru, kulturnim događajima i mnoštvom znamenitosti, istorijskih spomenika i muzeja koje vredi posetiti.

Jonska Grupa Ostrva
Jonska Grupa Ostrva

Rasprostranjena duž zapadne obale centralne Grčke, Jonska ostrva čine 12 malih i velikih ostrva čija ukupna površina iznosi 2.200 kvadratnih kilometara. Zakintos, Itaka, Krf (Kerkira), Kefalonija, Lefkada i Paksi su šest velikih, Jonskih ostrva. Antipaksi, Erikusa, Matraki, Otoni, Meganisi i napušteno ostrvce Strofades južno od Zakintosa su manja  Jonska ostrva. Zajedno sa ostrvom Kitira i susednom Antikitirom, ostrva čine grupu Eptanisa. Ipak, treba napomenuti da su Kithira i Antikithira potpuno odsečene od ostatka jonskih ostrva koje se nalaze na južnom Peloponezu i obali Lakonije. Jednom su Jonska ostrva bila deo centralne Grčke, ali su se odvojila kada je teren potonuo zbog seizmičke aktivnosti duž velike obale Jadranskog mora. Ovo ne govori samo o razuđenim  obalama i prelepim plažama, već i po visokim planinama ostrva, nekadašnjem delu planinskog lanca Pindos koji prelazi preko centralne Grčke. Ovde je i velika dubina mora od 4.406 metara, što je i najveća na Mediteranu.

Jonska Grupa Ostrva - Krf iz Vazduha
Jonska Grupa Ostrva – Krf iz Vazduha

Jonska ostrva imaju blagu i umerenu klimu što ih čini idealnom lokacijom za odmor ili stanovanje. U zimskom periodu planine Centralne Grčke sprečavaju da hladni severni vetrovi dopru do ostrva, dok u letnjem periodu toplotu ublažavaju meltemija, meki severozapadni vetrovi i morski vetrovi. Zbog vazdušnih struja koje preovlađuju na Jonskim ostrvima, mnoge od ostrvskih plaža razvile su se u međunarodno priznate centre za jedrenje na dasci. Jonska ostrva su bila naseljena još od paleolitskih vremena, prošla su kroz brojne invazije i  uticaj različitih kultura. Jonska ostrva bila su deo Vizantijskog carstva do 1204. godine, kada su Franci preuzeli Konstantinopolj, a Jonska ostrva su konačno ustupljena Mlečanima. Pod venecijanskom vlašću, Jonska ostrva su formirala su sopstveno lokalno plemstvo čiji se registar sačuvao tek u 19. veku.

Od vremena franačke vladavine do 1864. godine, kada su se pridružili Grčkoj, Jonskim ostrvima vladali su i brojni strani osvajači. Prisustvo Evropljana na Jonskim ostrvima u vreme kada je Grčka još bila pod otomanskom vladavinom dovela je do značajne intelektualne aktivnosti, što je i danas vidljivo i u arhitektonskoj tradiciji ostrva, kao i u šarmu stanovnika.